Semberija: Kako je plavna ravnica postala jedna od najvećih žitnica BiH

Semberija: Kako je plavna ravnica postala jedna od najvećih žitnica BiH

Semberska ravnica vijekovima je bila prostor čestih poplava, močvarnih terena i guste vegetacije, a radom, kanalima i nasipima pretvorena je u jednu od najplodnijih regija Bosne i Hercegovine.

Danas, kada se prođe Semberijom, pred očima se pružaju nepregledne njive pšenice, kukuruza, povrća i voćnjaka.

Na prvi pogled teško je zamisliti da je ovaj pitomi kraj nekada bio mnogo teži za život. Veliki dijelovi ravnice između Save, Drine i Majevice vijekovima su bili izloženi poplavama, zadržavanju vode, močvarama, gustoj vegetaciji i teško prohodnim terenima.

Semberija nije oduvijek izgledala kao uređena poljoprivredna ravnica. Ona je takva postala dugim radom čovjeka, borbom sa vodom i postepenim ukroćavanjem prirode.

Život između Save i Drine

Položaj Semberije uvijek je bio i blagoslov i izazov.

Sava i Drina donosile su plodno zemljište, ali su istovremeno često plavile okolni prostor. Voda je ostavljala mulj, nanosila hranljive materije i stvarala izuzetno plodno tlo, ali je ljudima donosila i nevolje: poplave, blato, komarce i nesigurne uslove za život.

Zbog toga su se stara naselja često formirala na malo uzvišenijim dijelovima terena, tamo gdje je stanovništvo bilo sigurnije od vode.

U takvom prostoru čovjek nije mogao samo da uzme zemlju i obrađuje je. Morao je prvo da je osvoji od vode.

„Ono što je nekada bilo plavno i teško ukrotivo zemljište, radom i vodoprivrednim zahvatima pretvoreno je u jednu od najplodnijih ravnica ovog dijela Evrope.“

Kanali, nasipi i velika promjena

Veliki preobražaj Semberije nije se dogodio preko noći.

Tokom vremena građeni su kanali za odvodnjavanje, uređivani vodotokovi i podizani nasipi koji su imali zadatak da smanje opasnost od poplava i omoguće sigurniju obradu zemlje.

Posebno mjesto u toj priči ima Kanal Dašnica, jedan od najpoznatijih vodoprivrednih objekata u Semberiji. Njegova uloga je važna za odvodnjavanje, regulaciju voda i funkcionisanje šireg sistema zaštite i navodnjavanja.

Uz kanale i nasipe, ravnica je postepeno postajala sve pogodnija za poljoprivredu. Tamo gdje je voda nekada dugo ostajala, nastajale su oranice. Tamo gdje je teren bio težak i neprohodan, širila su se sela, putevi i njive.

Od plavnog zemljišta do hraniteljice

Kada je voda ukroćena, Semberija je pokazala svoje najveće bogatstvo — zemlju.

Aluvijalno zemljište, koje su rijeke vijekovima stvarale, pokazalo se izuzetno pogodnim za uzgoj žitarica, povrća i drugih poljoprivrednih kultura.

Zato se Semberija danas često naziva žitnicom Bosne i Hercegovine. Ovaj kraj hrani ne samo lokalno stanovništvo, već i mnogo šire tržište.

Pšenica, kukuruz, kupus, paprika, krompir, voće i druge kulture postale su simbol rada semberskog seljaka i dokaz koliko je ova ravnica važna za domaću proizvodnju hrane.

Voda je i dalje izazov

Ipak, priča o Semberiji i vodi nije završena.

Poplave iz 2014. godine pokazale su da Sava i Drina i dalje predstavljaju ozbiljan rizik. Nasipi, kanali i regulacije vodotokova znatno smanjuju opasnost, ali je nikada ne mogu potpuno ukloniti.

Zbog toga je održavanje vodoprivrednog sistema jedno od najvažnijih pitanja za budućnost Semberije.

Jer Semberija je nastala iz stalne borbe čovjeka i vode. Upravo ta borba stvorila je ravnicu koju danas poznajemo — jednu od najplodnijih i najvažnijih poljoprivrednih regija u BiH.